TAXI RIJEKA
MENU
itl.ger.eng
O nama
On-line upit
Usluge
Cjenik Taxi Rijeka
Vozila
Marketing
Zakoni u prometu
Zakoni pravilnici i obavijesti
Grad Rijeka
Gradovi
Kvarnerska rivijera
Istra
Otok Rab
Otok Cres
Otok Krk
Otok Losinj
Otok Pag
Putnički transferi
Preporučamo
Zračna luka Rijeka - Krk
Zračna luka Pula
Zračna luka Pleso
Taxi Rijeka
ACI Marine
Partneri
Apartmani i agencije
 RSS - Favorites
 English
 Deutsch
 Italiano
 Ruski

Kontakt telefon 091/500-3355 e-mail: taxirijeka@net.hr


Taxi služba, prijevoz putnika, najam vozila s vozačem, usluge transfera, TEL 091 500 33 55 - Krešimir

Grad Osijek - Taxi Rijeka do /od Osijek

TAXI RIJEKA - RIJEKA TAXI, RIJEKA-TAXI TEAM
 
RIJEKA - CROATIA     RIJEKA - HRVATSKA 
 

 
GSM; 091/500-3355 - Krešimir

Benzinske postaje u gradu Osijeku;

INA benzinske postaje


Čepinska cesta bb (LPG), radi NON-STOP

297-399

Vukovarska cesta bb , radi od 6 do 24, blagdanom od 6 do 24

530-006

Trpimirova – istok (paket usluga), radi NON-STOP

201-390

Gajev trg bb (lož ulje), radi od 7 do 19; blagdanom zatvoreno

211-868

I. G. Kovačića bb, radi od 6 do 22; blagdanom od 6 do 14

574-232

Vinkovačka cesta bb, radi od 6 do 22 , blagdanom od 6 do 22

274-348

Trpimirova – zapad, radi od 6 do 20, blagdanom od 6 do13

211-880

S. Petefija bb, radi od 6 do 20, blagdanom od 6 do13

301-999

Kanižlićeva (usluge usisavanja), radi NON-STOP

369-223

Lošinjska (usluge usisavanja), radi od 7 do19; blagdanom zatvoreno

563-003

PETROL benzinske postaje


Južna obilaznica bb (LPG, trgovina), radi: od 0 –24 sata

275-258

Trpimirova 16 (trgovina), radi: od 0 –24 sata

275-390

TIFON benzinske postaje


BP Osijek – 1, Ulica sv. L. B. Mandića 50,(autopraonica, trgovina),
od 0 –24 sata

297-248

BP Osijek – 2, Vukovarska 49, (trgovina, caffe bar), radno vrijeme trgovine 0-24 sata, radno vrijeme caffe bara: 06-23 sata

504-007

INA-OSIJEK PRETROL benzinske postaje


Biljska cesta bb (LPG), radno vrijeme od 6 do 21 sat

286-211

Nemetin, Nemetin bb, radno vrijeme od 6 do 20 sati

586-017

OSIJEK-PETROS benzinske postaje


Južna obilaznica bb (LPG), radi: od 0 do 24 sata

298-124

OMV benzinske postaje,rade NON-STOP 365 dana u godini


BS OSK Strossmayerova, J.J. Strossmayera bb

377-169

BS OSK Trpimirova, Trpimirova bb (LPG)

375-759

BS OSK Mandićeva, Sv. L.B. Mandića bb (LPG)

298-193

BS OSK Divaltova, Kneza Trpimira 18a (LPG)

275-759

Važniji telefoni;

HITNA POMOĆ 94

531-308

ŽUPANIJSKI CENTAR 112 OSIJEK ZA HITNE POZIVE www.duzs.hr

112

DEŽURNA STOMATOLOŠKA SLUŽBA , Dom zdravlja, radi: 20-6,30sati

225-300

KLINIČKA BOLNICA OSIJEK, J. Huttlera 4, posjete: radnim danom 11-12  i 16-17 sati, nedjeljom 10 - 12 i 16-18 sati
Bolnički duhovnik – svećenik (098 252-470)
www.kbo.hr

511-511

512-220

MUP 92

237-111

POSTAJA PROMETNE POLICIJE - dežurna služba

237-112

VATROGASNI CENTAR  93

205-060

SIGURNOST (dežurni telefon) www.sigurnost.hr

283-463

DIMNJAK, Vukovarska 28

208-833

GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA OSIJEK

205-488

"OTVORENI TELEFON DND-a" - linija pomoći za djecu, radno vrijeme  od 8 - 15 sati radnim danom

91-91

S.O.S. - telefon za psihološku podršku, svaki dan od 15 do 21 sat

208-255

Telefon za psihološku pomoć “SUNCE”, radni dan od 16 do 19

368-888

MEDIUS – CENTAR ZA PRAVA PACIJENATA, Vukovarska 3; Savjetovalište: radnim danom od 10 do 12 sati – 091 762 00 14

213-077

CENTAR ZA MIR, NENASILJE I LJUDSKA PRAVA - besplatno psihološko savjetovanje za žene, radnim danom od 8 do 15 sati www.original.centar-za-mir.hr

206-886

EKOLOŠKO DRUŠTVO "ZELENI OSIJEK" - ZELENI TELEFON
zeleni-osijek@os.hinet.hr; www.zeleni-osijek.hr

062 123-456

SKLONIŠTE ZA NAPUŠTENE I IZGUBLJENE PSE www.zivot.hr

586-222

RECIKLAŽNO DVORIŠTE, UNIJA PAPIR, Strossmayerova 345a

378-199

UNIKOM............RJ ČISTOĆA www.unikom.hr
                         RJ ZELENILO

374-212
274-403

PRIJAVA KVARA: ELEKTROSLAVONIJA, 0-24 sata www.hep.hr/ods/dp/osijek
HEP "TOPLANA", 0-24 sata
HEP "DISTIBUCIJA PLINA", 0-24 sata
SERVIS "VODOVOD", 0-24 sata
JAVNA RASVJETA, 0-24 sata

501-370
207-222
213-125
330-100
0800/378-378

HAK - POMOĆ NA CESTI www.hak.hr

987

AMK "Slavonac”, Hrvatske Republike 2 (članstvo HAK-a, međunarodne vozačke dozvole, dozvole za upravljanje tuđim automobilom izvan RH)

211-114

INFO CENTAR za stanje na cestama Slavonije i Baranje

234-500

ELEKTROMODUL – PJ Osječki parking, služba naplate parkiranja www.elektromodul.hr
M-Parking: I zona - 8311, II zona - 8312, III zona - 8313

358-411

POGLAVARSTVO GRADA OSIJEKA, Kuhačeva 9 www.osijek.hr

229-229

ŽUPANIJA OSJEČKO-BARANJSKA, Trg A. Starčevića 2 i Županijska 4 www.obz.hr

221-555

GRADSKI BAZENI, M. Divalta 6/a www.sportski-objekti.hr

570-066

ZOOLOŠKI VRT, Sjevernodravska obala 1(radi svaki dan od 9 do 19)

285-234

SPORTSKA ZRAČNA LUKA OSIJEK (Livana – Čepin)

098 252 344

ZRAČNA LUKA OSIJEK (Klisa) www.osijek-airport.hr
Poslovnica, Vij. J. Gotovca 4

514-442
060 339-339

KAPETANIJA OSIJEK, Šet. k. F. Šepera 6 www.port-osijek.hr

250-240

AUTOBUSNI KOLODVOR

060 33-44-66

ŽELJEZNIČKI KOLODVOR
MEĐUNARODNA BLAGAJNA
www.hznet.hr
BLAGAJNA ZA UNUTARNJI PROMET

060 333 444
209-204
200-228

 


ORGANIZIRANI RAZGLED GRADA I ANGAŽIRANJE TURISTiČKIH VODIČA:
UDRUGA TURISTIČKIH VODIČA OSIJEK

CETRATOUR

098 744-174

372-920

Banke u Gradu Osijeku

BANCO POPOLARE CROATIA d.d., www.sonic.hr, kontakt telefon
Poslovnica Trg Slobode 2
Poslovnica Radićeva 28
Poslovnica Trg Bana Jelačića
Poslovnica Županijska 7

062 27 27 27
213 192
200 559
502 484
203 390

CROATIA BANKA d.d. Zagreb, podružnica Osijek
Filijala Osijek, Šamačka 1 

203-001

ERSTE & STEIERMÄRKISCHE BANKA d.d., Ribarska 2
Radno vrijeme: pon.-pet. 8 – 19 sati, subotom od 8 do 12

062 374 520

OTP BANKA HRVATSKA Ul. Hrvatske Republike 31

062/201-451

PARTNER BANKA d.d. Zagreb
Poslovnica Trg S. Starčevića 3, rad. vrijeme od 9 do 17 sati

 

205-531

PODRAVSKA BANKA d.d., Svilajska 36 (Trgovački centar Osijek – EMMEZETA)

378-930

PRIVREDNA BANKA d.d. Zagreb
Poslovna jedinica 190 Osijek, Kapucinska 25
Poslovna jedinica 159, Osijek, S. Radića 19

 

228-600
229-600

RAIFFEISENBANK AUSTRIA d.d. Zagreb, Podružnica Osijek, www.rba.hr, wap.rba.hr
Poslovnica Centar, Ul. Hrvatske Republike 14
Radno vrijeme: pon. – pet. od 8.30 do 15.30 sati
Poslovnica Kapucinska, Kapucinska 34
Radno vrijeme: pon. – pet. od 8 do 20 sati, sub. 8,30 do12 sati

 

232-800

229-800

SLATINSKA BANKA d.d. Slatina, Poslovnica Osijek, Županijska 13

200-797

SLAVONSKA BANKA d.d. Osijek, www.slavonska-banka.hr
Radno vrijeme sa strankama: Pon. – pet: 7,30 – 19, Sub: 8,30 - 12
Sjedište, Kapucinska 29
Poslovnica Centar, Trg slobode 5
Poslovnica Donji grad, Trg bana Jelačića 25
Poslovnica Jug 2, Opatijska 26 F
Poslovnica Sjenjak, Sjenjak 133
Poslovnica Retfala, J.J. Strossmayera 203

231-231
231-331
502-333
564-365
575-630
310-088

HVB SPLITSKA BANKA, www.splitskabanka.hr
Gundulićeva 5

251 020

VOLKSBANK, Podružnica Osijek, Hrvatske Republike 45

229-700

ZAGREBAČKA BANKA d.d. Zagreb, Filijala Osijek,
Poslovnica ESSEKER CENTAR, Ribarska 4
Poslovnica Trg slobode 4
Poslovnica (MERCATOR), Gacka 10

284-600
252-416
252

Opći podatci o gradu Osijeku

Geografski položaj grada:
sjeverna širina 45°32°
istočna dužina 18°44°
Nadmorska visina 90m
Površina grada 171 km2
Broj stanovnika grada(popis 2001.) 90.411
Broj stanovnika šireg gradskog područja 114616(popis 2001.)
Broj ulica u gradu 370
Broj trgova u gradu 15
Broj parkova u gradu 17
Dužina tramvajski i autobusnih linija 159 km

Povijesni pregled Osijeka

1196. Prvo spominjanje Osijeka pod mađarskim nazivom Ezek, kao trgovišta i prijelaza
preko Drave. Pravo na ubiranje osječke plaćarine i skelarine imala je cistercitska
opatija u Szeku kod Bataszeka u Mađarskoj od 1142. godine.
1335. Crkvena župa i župna crkva sv. Trojstva.
1351. U posjedu grofova Korogy koji dijele feudalna prava sa cistercitskom opatijom u Szeku
i prepoštom crkve u Titelu.
1353. Korogyi stvarni gospodari Osijeka.
1380-1390. Korogyi opasali Osijek zidom, sagradili kaštel i obiteljsku crkvu i grobnicu.
1383. Stjepan Korogy mačvanski ban.
1386. Osijekom zavladali Ivan i Ladislav Horvat.
1392. Stjepan Korogy proširio posjed na osječku okolicu.
1420. Stjepanov unuk Ivan postao jedini vlasnik golemih posjeda obitelji Korogy.
1439. Papa Eugen odobrio crkvi sv. Trojstva u Osijeku davanje oprosta od grijeha svim
posjetiocima crkve.
1447. Ivan Korogy postavljen za mačvanskog bana. Od tog vremena gotovo stalno boravi
u Osijeku, gdje rješava sudske sporove i izdaje brojne javne isprave.
Zajedno s njim tu je povremeno i njegov sudrug u banovanju, najmocniji velikaš
Slavonije i Ugarske, Nikola Iločki.
1456. Sudjelujući u obrani Beograda prilikom turske opsade grada, umro je u naponu životne
zrelosti ban Ivan Korogy. Njega naslijedi maloljetni sin Gašpar, a upravu nad posjedima
preuzme njegova vrlo energicna i sposobna supruga Elizabeta.
1469. Sastavljen popis redovite i izvanredne vlastelinske dace dijela Gašparovih posjeda
u Baranji i Slavoniji. Najveći i najvažniji posjed bilo je trgovište i vlastelinstvo
Osijek. Na celu gradske uprave u Osijeku bio je sudac Andrija.
1472. Poginuo Gašpar Korogy u boju s Turcima i s njim njegov rod izumire.
1473. Osijek u posjedu Nikole Cupora Moslavackog i Ivana Ungora de Nadasd.
1474. Cuporov rod izumro, Osijek prešao u posjed novoosnovanog kaptola Blazene Djevice Marije
u Budimu.
1475. Na studijima u Beču Nikola Frank iz Osijeka.
1490. Osijek u posjedu Petra i Ladislava Gereba de Vintgart, inače posjednika valpovackog
vlastelinstva.
1495. Boravio u Osijeku ugarski i hrvatski kralj Vladislav.
1517. Kad su Gerebi izumrli našao se Osijek ponovno u vlasti budimskog kaptola
Blazene Djevice Marije.
1524. Odobrio kralj Ludovik biskupu Mihajlu Kesericu i kraljevskom vrataru Ivanu Sereceniju
da kupe stari i kuju novi novac, a kovnicu mogu otvoriti u Osijeku.
1526. Građani Osijeka predali 8. kolovoza gradske ključeve veziru Mustafa-paši Jahjaogluu.
Šest dana kasnije stigao je u Osijek sultan Sulejman Kanuni (Zakonodavac) i odmah
naredio da otpočne gradnja pontonskog mosta preko Drave. Kad je most bio sagrađen
krenula je vojska preko njega, ali kako je bio vrlo uzak, prijelaz vojske i prijevoz
ratne komore trajao je sve do 23. kolovoza. Napuštajuci posljednji Osijek, odredi
vojske iz Anadolije zapalili su grad, opuštošili kuce, crkve i vrtove, a most iza sebe
porušili. Iste godine, na pobjedonosnom povratku sa Mohačkog polja, Turci su zaposjeli
Osijek i započeli njegovu obnovu. Obiteljska crkva i grobnica grofova Korogy pretvorena
je u Sulejman-honovu dzamiju.
1527. Nakon obnove kaštela i grada osnovan je u Osijeku sandžak, koji je bio prva
vojno-upravna jedinica koju su Turci osnovali u Srijemu i osvojenom dijelu Slavonije.
Na celo tog sandžaka bio je postavljen Kasim vojvoda, vjerojatno rođen u Osijeku.
1529. Vodeći osmansku vojsku na Beč 8. kolovoza utaborio se podno Osijeka sultan Sulejman,
gdje je čekao da veliki vezir Ibrahim-paša završi gradnju pontonskog mosta na Dravi.
1532. Sultan Sulejman ponovno u Osijeku, kamo je stigao 17. i ostao do 20. srpnja.
1537. Turci obranili Osijek od napada Hansa Katzianera i osigurali svoju prevlast u Slavoniji
za punih 150 godina.
1540. Sastavljen popis turskog stanovništva Osijeka, koji se dijeli na kaštel, varoš opasanu
zidom i utvrđenu palanku.
1543. Da se osveti kralju Ferdinandu za opsadu Pešte došao je sultan Sulejman opet u Osijek,
gdje je krajem srpnja preveo vojsku preko Drave na putu za Mađarsku.
1552. Poslije osvajanja Virovitice i Cazme ukinut je Osječki sandzak a Osijek pripojen
Pozeškom sandzaku.
1555. Boravio u Osijeku putopisac Hans Dernschwam, koji je sastavio prvi poznati opis turskog
Osijeka.
1557. Krace vrijeme boravio je u Osijeku i carski poslanik Nizozemac Augerije Giselnmus Busbeq.
Bilježeci svoje dojmove sa putovanja, Osijek mu je ostao u sjećanju kao gradic ograđen
nabojem od zemlje.
1559. Na današnjem Križanićevom trgu sagrađena je Kasim-pašina džamija i grobnica.
1563. Izvan gradskog zida, podignuta je u palanci i Mustafa-pašina džamija i grobnica.
Njihov graditelj bio je pozeški sandžakbeg Filibeli Mustafa-paša. Osim gradnje
džamije i grobnice dao je Mustafa-paša tada popraviti gradske zidove i u njihovu sklopu
podići bastion na kojeg je postavio topove.
1565. Izvršen je novi popis Osijeka u sastavu Pozeškog sandžaka. Unutar varoši opsane zidom
bile su četiri, a u palanci tri mahale sa ukupno 292 kuće i domaćinstva.
Njihovi nazivi u varoši bili su Mahala carske dzamije, mahala Sarac-agina,
Mahala mesdzida (dzamije) Kasim-paše i Mahala mesdzida kapudan (kapetan) Mehmed-bega,
zatim u palanci Mahala kasapa (mesara) Nesula, Mahala nevjernika (gavur) i Srpska (Sirf)
mahala. Gradska posada saštojala se od 66 azapa, 30 mustahfiza i 13 topnika, ili ukupno
109 vojnika plaćenika (alufedžija).
1566. Idući na svoju posljednju vojnu naredio je sultan Sulejman da se od Osijeka do Darde
sagradi most, dug oko 8 kilometara. Most se sastojao od prilazne rampe do dravske obale,
zatim mosta na lađama preko Drave i drvene ceste na stupištima preko baranjskih močvara
do turske palanke Darde. Njihovi graditelji bili su pečujski sandžakbeg Hamza i pozeški
sandžakbeg Nesuh. Svojim izgledom i veličinom most je više od jednog stoljeca privlačio
pažnju evropske javnosti i slovio kao graditeljsko čudo svoga doba.
1567. Na putu za Istanbul prošao je kroz Osijek Marc Antonio Pigaffeta i zabiljezio da je
Osijek opasan niskim zidovima bez kula, a zidove su Turci popravili i utvrdili drvenom
ogradom.
1571. Idući iz Istanbula prošlo je kroz Osijek carsko poslanstvo koje je predvodio Nizozemac
Carl Rym. Njegov putopisac kaze da je na gradskom tornju u Osijeku velika ura koja
pokazuje i otkućava sate, a prva je koju su članovi poslanstva vidjeli u Turskoj.
1572. Boravilo je u Osijeku i carsko poslanstvo koje je vodio David Ungnad.
1579. Sastavljen treći popis Osijeka. U varoši i palanci bilo je ukupno 345 kuća, od kojih
je 319 pripadalo muslimanima, a 26 kršcanima. Gradsko stanovništvo je plaćalo godišnje
prištojbe 27 000 akci, a najveći prihod donosila je osječka mostarina u iznosu od 50 000
akci (priblizno 1 000 dukata).
1583. Početkom prosinca prošlo je Osijekom carsko poslanstvo pod vodstvom baruna Paula von
Eitzinga. Prema zabilješci njegova tajnika Osijek je malen gradić, gdje je svojedobno
bio potućen Hans Katzianer.
1590-95. Kao svoju zadužbinu sagradio je u Osijeku Ibrahim-paša golemi bazar sa više od
500 prodavaonica.
1599. Napali hajduci osječku palanku i zapalili prilaznu rampu Sulejmanovu mostu.
1600. Početkom srpnja došao je u Osijek veliki vezir Ibrahim-paša, odakle se s vojskom zaputio
na osvajanje u Mađarskoj.
1603. Obrana Osijeka povjerena je bosanskom beglerbegu Hasan-paši.
1608. Krajem ljeta smijenjen Halil-beg sa dužnosti kliškog sandžak-bega i zatvoren u Osijeku.
Potkraj iste godine boravio je u Osijeku carski poslanik Adam Herberstein.
Njegov tajnik Maksimilijan Prandtstetter piše da je Osijek dobro utvrđen grad koji
se smjestio pored Drave.
1612. Dubrovački isusovac Bartol Kašic opisao je glasoviti osječki sajam koji se održavao
tri puta godišnje.
1620. Po nalogu bosanskog beglerbega Ibrahim-paše sastavljen je kraci popis Osijeka.
Zajedno sa okolnim zemljištem imao je Osijek oko 1 000 kuća i 2 000 ljudi sposobnih
za oružje. U gradu je također sjedište kadije i kapetana.
1620. Po nalogu bosanskog beglerbega Ibrahim-paše Memibegovića sastavljen je kraći popis
Osijeka. Zajedno sa okolnim zemljištem imao je Osijek oko 1000 kuća i 2000 ljudi
sposobnih za oružje. U gradu je također sjedište kadije i kapetana.
1624. Putujući na kanonskoj vizitaciji navratio je u Osijek Petar Masarechi. On piše da je
Osijek dobro utvrđen grad naseljen Turcima.
1626. Neko vrijeme boravio je u Osijeku i carski poslanik Atanasije Georgiceo.
Prema njegovu opisu unutar grada moze biti do 300 kuća, a ima i 8 dzamija.
1639. Turske vlasti dovele iz Našica pet franjevaca u Osijek i bacile ih u tamnicu.
1663. Zapocinjuci rat, veliki vezir Fazil Ahmed-paša Köprülü doveo je osmansku vojsku u Osijek.
U sastavu te vojske bio je i glasoviti turski putopisac Evlija Celebi,
koji je napisao najcjelovitiji opis turskog Osijeka.
1664. Nikola Zrinski provalio do Osijeka i poharao osječku palanku, a na povratku zapalio dio
Sulejmanova mosta i razorio palanku Dardu.
1665. Okončan rat i povlačenjem Ahmed-pašine vojske stiglo je u Osijek carsko poslanstvo
na čelu s grofom Walterom Lesliem. U dnevniku putovanja njegov tajnik piše da je u
gradu u drvenom tornjicu sat koji pokazuje, ali ne otkucava sate, a priča se da je
dopremljen iz Novog Zrina. Preko Drave i obliznjih močvara podignut je novi most,
dug jedno pola sata hoda, a nedaleko od njega vide se ostaci starog kojeg je spalio
Nikola Zrinski.
1669. Željnog avantura doveo je put u Osijek i mladog engleskog lijecnika Edwarda Browna.
Prema njegovom opisu grada tu je Sulejmanovim moštom najveći prijelaz iz Mađarske
za Srbiju i ostale turske pokrajine.
1683. Prvih dana srpnja, na čelu ogromne vojske stigao je u Osijek veliki vezir
Kara Mustafa-paša idući na Beč. Cjelokupan život grada, sa gotovo 15 000 stanovnika,
bio je podređen cilju ratnog pohoda koji je trebao promijeniti tokove povijesti.
1685. Provalio od Virovitice do Osijeka general Jakov Lesle, opustošio osječku palanku,
spalio bazar i prilaznu rampu Sulejmanovu mostu.
1686. Vojvoda Ludwig Badenski uništio je glasoviti Sulejmanov most preko baranjskih močvara i
ritova.
1687. Poslije strahovitog poraza velikog vezira Ibrahim-paše kod Nagy Harsanya,
27. rujna Turci napustili Osijek. Od cvatućeg grada u sustavu Osmanskog Carstva
pretvorio se Osijek u naselje sa jedva 300 stanovnika.
Dva dana kasnije zaposjela je grad carska vojska. Na celo te vojske bio je postavljen
general grof Ferdinand Gobert de Aspremont.
1689. Dvorska komora osnovala Komorsku inspekciju, a za inspektora je postavila
Maksimilijana Gerolda von Leya.
1690. Carska komisija izdala sucu i vijeću grada i tvrđave Osijek magistarsku instrukciju i
za prvog gradskog suca postavila trgovca Daniela Ferdinanda Vesentina. Krajem rujna
napao je Osijek bosanski beglerbeg Husein-paša, ali je general Charles de Croy odbio
napad i obranio grad.
1692. Raseljeno je stanovništvo nekadašnje turske palanke i osnovan Gornji grad.
1698. Osnovana i treća gradska jedinica - Donji grad. Iste godine dobio je Osijek novu
magistratsku instrukciju, odnosno gradski statut.
1699. Započela je gradnja franjevackog samostana na temeljima srednjovjekovnog kaštela.
1702. Sagrađena je zgrada Komorne inspekcije i gradskog magistrata - sada Muzej Slavonije,
i sačinjen popis stanovništva. Prema tom popisu bilo je u Osijeku ukupno 324 kuce,
od toga 90 kuća u Tvrđavi, 91 kuća u Gornjem gradu i 143 kuce u Donjem gradu.
1704. Donji i Gornji grad postaju samostalne opcinske odnosno magistratske jedinice.
1708. Otpočelo je preuređenje bivše obiteljske crkve i grobnice grofova Korogy i potom
Sulejman-hanove dzamije u franjevačku crkvu sv. Križa.
1712. Službeno je 1. kolovoza počela izgradnja goleme vojne tvrđave pod zapovjedništvom
generalfeldmaršala Johann Stephan von Beckersa. U jesen iste godine otvorena je prva
osnovna škola u Tvrđavi. Car Karlo izdao je Gornjem gradu povlasticu za dva godišnja sajma.
1719. Završena je izgradnja vojne tvrđave i samostana isusovaca. Tvrđava je imala troja vrata:
Vodena i Nova, sagrađena 1714, i Valpovacka sagrađena 1716. godine. Nasuprot tvrđave
na lijevoj obali Drave počela je izgradnja utvrde u funkciji mostobrana (Kronenwerk).
1721. Sagrađena je utvrda na lijevoj obali Drave.
1723. Komorska inspekcija postala je Glavna komorska direkcija za Slavoniju i Srijem.
Otvorene osnovne škole u Donjem i Gornjem gradu.
1725. Počela u Tvrđavi gradnja župne crkve sv. Mihajla.
1726. Na glavnom tvrđavskom trgu sagrađena je velika jednokatna zgrada generalkomande za
Slavoniju (Generalat).
1729. Udovica generala Petraša dala je postaviti nasred tvrđavskog trga
zavjetni stup protiv kuge, koji kompozicijski predstavlja jednu
od najljepših baroknih tvorevina u Osijeku. U sklopu isusovačkog samostana otpočela radom mala latinska
škola (trorazredna gimnazija).
1731. Proširen i podignut na kat franjevački samostan.
1732. Završena gradnja zupne crkve sv. Mihajla.
1735. U franjevačkom samostanu otvoren je generalni studij sa teološkim fakultetom i počela
radom franjevačka tiskara.
1737. Izvršen novi popis kuća i stanovništva. U sve tri gradske jedinice bile su 1 043 kuće
sa oko 6 000 stanovnika. Zajedno sa vojnom posadom ukupan broj stanovnika iznosio je i
više od 7 500, pa se Osijek uvrstio u vodeće gradove Hrvatske. Osnovana pokrajinska
odnosno Zemaljska uprava za Slavoniju (Landesdeputation).
1743. Počela izgradnja pravoslavne crkve Uspenja Presvete Bogorodice u Donjem gradu.
1745. Obnovljeno županijsko uređenje u Slavoniji, u Osijeku sjedište Viroviticke zupanije
do njezina ukidanja 1922. godine.
1747. Carica Marija Terezija potvrdila je Tvrđavi godišnje sajmove o Jurjevu i Ilinju,
koji su trajali tri dana.
1748. Osnovan Komorski vlastelinski sud (Sedes dominalis cameralis).
1753. Sa 6 917 stanovnika izbio Osijek na prvo mjesto u Hrvatskoj.
1765. Počela radom isusovačka gimnazija klasičnog smjera.
1768. U pratnji sakskonskog vojvode Alberechta te vojskovođa Laudona, Dietrichsteina,
Mathesena i drugih boravio od 31. svibnja do 7. srpnja u Osijeku car Josip II.
1770. Početkom svibnja došao je car Josip opet u Osijek, odakle je otputovao u Vukovar,
Ilok i Petrovaradin.
1773. Ukinut isusovački red, a samostan pretvoren u kasarnu.
1774. Na putu za Beč stigao je 9. svibnja u poslanik Osmanskog Carstva Sulejman-beg
i odsjeo u gostionici “Zlatni orao” u Donjem gradu. Doputovao car Josip 17. kolovoza u
Osijek treći put, obišao novosagrađeni pontonski most preko Drave i prenoćio u zgradi
generalata. Osnovana manufaktura svile koja uspješno posluje sve do 1850. godine.
1775. Ivan Martin Divald osnovao tiskaru.
1777. Puštena u promet novosagrađena tvrda cesta preko baranjskih močvara i ritova od Osijeka
do Bilja.
1780. Započela gradnja kolnog mosta preko Drave.
1783. Sjedište General-komande za Slavoniju izmješteno iz Osijeka
1784. Osnovano sadašnje najstarije športsko društvo u Hrvatskoj - Građansko streljačko društvo Osijek
1786. Tvrđava, Donji i Gornji grad ujedinjuju se 2. prosinca u jedinstvenu gradsku općinu.
Prvi sudac ujedinjenog Osijeka bio je trgovac Franjo Blazic.
1787. Dovršena gradnja kolnog mosta preko Drave, koji je bio pravo remek-djelo svoga doba.
Preko tog mosta i ceštom do Bilja postao je Osijek trajno povezan sa zapadnom Europom i
cijelim Podunavljem.
1788. Uspostavljena stalna poštanska veza i dilizansa sa Pečuhom i Budimpeštom.
1792. Južno područje grada naseljavaju njemački doseljenici i nastaje četvrta gradska
jedinica - Novi grad.
1809. Proglašen slobodnim kraljevskim gradom. Prvi njegov načelnik bio je zupanijski
sudac Ivan Baranyay.
1814. Sa 8 879 stanovnika zadržao prvo mjesto u Hrvatskoj.
1815. Rođen Josip Juraj Strossmayer, đakovački biskup i osnivač
Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.
1821. Veliki požar u Donjem gradu. Potopio se parobrod na Dravi.
1822. Tako nizak vodostaj Drave da su viđeni ostaci Trajanova mosta u Donjem gradu.
1829. Obnovljen u Tvrđavi zavjetni stup protiv kuge.
1832. Zajedno sa pratnjom i članovima obitelji stigao u buntovni bosanski vezir
Husein-paša Gradašcevic.
1834. Rođen Franjo Kuhac, muzički pisac, folklorist i kompozitor.
1836. Veliki požar u Gornjem gradu nedaleko kapelice sv. Roka.
1839. Osijek ima 11 430 stanovnika i dalje zadržava vodeće mjesto u Hrvatskoj.
1842. Sagrađena županijska palača u Gornjem gradu.
1843. Rođen slikar Adolf Ignjo Waldinger.
1848. Na sjednici Viroviticke županije rasprava vođena prvi put hrvatskim jezikom.
Izašle prve novine na njemačkom Volksredner.
Krajem studenog mađarska vojska pod vodstvom Kazimira Battyanyja zaposjela osječku
tvrđavu.
1849. Predala se mađarska vojska u Tvrđavi i 14. veljace položila oružje.
1853. Osnovana Trgovačko-obrtnička komora za Slavoniju.
1856. Osnovana pivovara i tvornica žigica.
1857. sa 16 622 stanovnika pao na četvrto mjesto u Hrvatskoj.
1862. Rođen Franjo Krezma, violinski virtuoz i kompozitor.
1864. Rođena književnica Jagoda Truhelka. Pokrenute novine Esseker Lokalblatt und Landbote.
1865. Rodio se arheolog Ciro Truhelka.
1866. Sagrađena židovska sinagoga.
1867. Osnovano Radničko obrazovno društvo, prvo u Hrvatskoj.
1868. Izašle novine Die Drau.
1869. Izbio prvi štrajk radnika. Stigla i prva željeznicka pruga Osijek-Dalj-Subotica i
Osijek-Vilany. Iste godine imao je Osijek 19 208 stanovnika.
1870. Počela radom realna gimnazija.
1873. Utemeljena tvornica za preradu kože.
1876. Osnovano Hrvatsko pjevačko društvo “Lipa”.
1877. Na poticaj građana osnovan gradski muzej.
1878. Pokrenut list Branislav.
1880. Policijski progon socijalista i zabranjen rad radničkog društva.
1882. Osnovana prva radničko-bolesnička blagajna u tvornici žigica.
Uveden u gradski promet konjski tramvaj.
1885. Izašle novine Slavonische Presse.
1892. Započela radom tvornica pokućstva.
1893. Osnovana Učiteljska škola i Trgovacka akademija.
1894. Puštena u promet željeznicka pruga Osijek-Našice-Kapela.
Uveden javni telefon sa 43 pretplatnika.
1897. Rođena Danica Pinterović, povijesnicar i arheolog.
1898. Sagrađena u Gornjem gradu zupna crkva sv. Petra i Pavla zalaganjem biskupa
Josipa Jurja Strossmayera.
1901. Otpočela radom tvornica za preradu lana.
1902. Utemeljena dionička tiskara, pokrenute novine Dan i Narodna obrana.
1905. Izbio generalni štrajk radnika, prvi u Hrvatskoj, u kojem je kao žrtva klasne borbe
pao radnik Srećko Kulunčić. Puštena u promet željeznicka pruga Osijek-Vrpolje.
Počela radom tvornica za preradu šecera.
1906. Održan IV kongres Socijal-demokratske stranke za Hrvatsku i Slavoniju.
Rođen Oskar Neumann (Nemon), kipar svjetskog glasa.
1907. Osječki radnici pokrenuli svoje glasilo na njemačkom Volksrecht (Pravo naroda).
Osnovano Hrvatsko narodno kazalište kao drugo stalno glumište u Hrvatskoj.
Osnovana tvornica kandita i čokolada.
1909. Utemeljen klub hrvatskih književnika i umjetnika.
1910. Puštena u promet željeznička pruga Osijek-Vinkovci.
1912. Započela radom ljevaonica željeza i tvornica poljoprivrednih strojeva.
1917. Otvoren ženski licej koji iste godine prerasta u žensku gimnaziju.
1918. Utemeljena radnička tiskara i pokrenut list Radničke novine.
1920. Pokrenute novine Hrvatski list i osnovana je tvornica četaka.
1921. Prema izvršenom popisu imao je Osijek 36 779 stanovnika.
Položeni temelji tvornice za preradu sapuna i sredstava za pranje rublja.
1922. Počela radom tvornica za proizvodnju keksa i započelo rušenje osječke tvrđave.
1926. Sagrađena električna centrala i u gradski promet uveden električni tramvaj.
1930. Puštena u rad tvornica za preradu svile.
1931. Sa 44 221 stanovnikom ustalio se Osijek na četvrtom mjestu u Hrvatskoj.
1944. Četrnaestog srpnja Osijek teško stradao od bombardiranja.
1945. Njegov razvoj redovno prati dnevni list Glas Slavonije, pokrenut još 24. srpnja 1943.
godine na oslobođenom teritoriju.
1947. Osnovan Povijesni arhiv.
1949. Započela radom Gradska knjižnica.
1950. Osnovano dječje kazalište “Ognjen Prica” i otvorena Galerija likovnih umjetnosti.
1955. Nastavljena je bogata tadicija njegovanja izvorne narodne glazbe osnivanjem
Slavonskog tamburaškog društva “Pajo Kolarić”.
1958. Povezan Osijek preko Đakova asfaltnom cestom sa auto-cestom Zagreb-Beograd.
1960. Osnovan Ekonomski fakultet i Visoka poljoprivredna škola odnosno Poljoprivredni fakultet.
1961. Započela radom Pedagoška akademija. Pokrenuta “Revija”, časopis za književnost,
kulturu i društvena pitanja.
1962. Sagrađen novi kolni most preko Drave i utemeljen Poljoprivredno-industrijski kombinat.
U cilju zaštite spomeničkog naslijeđa osnovan Regionalni zavod za zaštitu spomenika
kulture.
1971. Prema objavljenom popisu Osijek je imao 94 679 stanovnika.
1973. Počeo radom Pravni fakultet.
1975. Udruživanjem fakulteta i visokih škola osnovano je Sveučilište u Osijeku.
1977. Pedagoška akademija prerasla u Pedagoški fakultet.
1980. Sagrađena zgrada Radio-televizijskog centra. Podignut je pješački most u jednom luku
preko Drave. Dovršeno uređenje gradskog kupališta na desnoj obali Drave,
popularno nazvanog “Copacabana”.
1981. Prema redovnom popisu stanovništva Osijek je imao 125 816 stanovnika.
1983. Obnovljena zgrada Hrvatskog narodnog kazališta.
Dovršena izgradnja gradske teretne luke istocno od grada kod sela Nemetina.
Sagrađena nova tvornica cetaka “Niveta” i tvornica Kemijskog kombinata “Saponia”.
1984-1987. godine Grad se proštorno naglo širi, grade se mnoge stambene i poslovne zgrade.
1988. Postavljen spomenik književniku Miroslavu Krlezi.
1990. Sveučilište u Osijeku nazvano imenom Josipa Jurja Strossmayera.

KRATKA POVIJEST OSIJEKA

Najstarije prapovijesno naselje na području Osijeka nastalo je na dravskoj obali na danas jedva uočljivom uzvišenju što se pruža smjerom istok-zapad u sjevernom dijelu Retfale. Krajem I. stoljeća prije Krista Rimljani su osvojili gotovo cijelu Panoniju i na malo povišenoj desnoj obali Drave osnovali vojnički logor po imenu Mursa na prostoru današnjega Donjeg grada (od Carinarnice na zapadu, do Trga bana Josipa Jelačića, na istoku, od Frankopanske ulice na jugu do rijeke Drave na sjeveru). Atilini Huni uništili su Mursu 441. godine. Zapadno od njenih ruševina, na povišenoj terasi i omanjem brežuljku blizu dravske obale nastalo je u 7. stoljeću slavensko naselje. Slavenski i starohrvatski doseljenici nazvali su svoje naselje imenom Osijek, u čijem je imenu – po nekim tumačenjima - sadržan pojam nečega odsječenog. Kasnosrednjovjekovni Osijek izgrađen je na širem području današnje Tvrđe. U povijesnim vrelima Osijek se prvi put spominje u ispravi hrvatsko-ugarskog kralja Emerika 1196. godine, i to u mađarskom izgovoru Ezek. U to doba Osijek je dravska luka i trgovište. Znajući dobro stratešku i prometnu važnost Osijeka, zauzeli su Turci Osmanlije Osijek 1526. godine i gradom upravljali 161 godinu. Austrijske su vlasti, planirajući izgradnju vojne tvrđave, preselili 1692. nekadašnju tursku palanku oko 1.500 metara zapadno od gradskog zida. Tako je osnovano novo naselje - Gornji grad. U ljeto ili početkom jeseni 1698. počinje istočno od tvrđave osnivanje Donjeg grada. Gornji je grad zajedno s Tvrđom činio jedinstvenu administrativnu cjelinu sve do 1702. kada dobiva zasebnu općinsku upavu. Donji je grad postao zasebna općina 1704. Tvrđavu su, po uzoru na nizinske nizozemske utvrde, austrijske vlasti planski gradile od 1. kolovoza 1712. do 1722. kada je, uglavnom, dovršena, iako su gradnje manjega opsega nastavljane do 60-ih godina 18. stoljeća. U nove zidine ugrađen je sav zidni plašt turske tvrđave. U južno gradsko područje 1792. naseljavaju se uglavnom njemački doseljenici iz Banata i Bačke stvarajući četvrtu gradsku cjelinu nazvanu Novi grad. Povoljan zemljopisni položaj grada te trgovina i obrtništvo glavne su značajke Osijeka 18. stoljeća. Gospodarsko jačanje pratilo je i povećanje stanovništva te razvoj prosvjete, kulture, sporta i zdravstvene skrbi.. Još snažnije jačanje grada počinje unifikacijom razjedinjenih njegovih dijelova 1786. i proglašenjem Osijeka slobodnim i kraljevskim gradom 1809. godine. U zamahu graditeljstva tijekom 19. i početkom 20. stoljeća podižu se mnoge zgrade i cijele ulice koje bitno mijenjaju izgled Osijeka. U to je doba Osijek poslije Zagreba industrijski najrazvijeniji grad Hrvatske. U poraću nakon 1945. mnogo što se mijenja – cjelokupni politički, upravni, gospodarski, kulturni i socijalni život. Nakon Domovinskog rata i proglašenjem suverene i samostalne Republike Hrvatske Osijek je zakoračio u novi politički, gospodarski i kulturni život. Osijek u 21. stoljeće ulazi sa svojim mostovima i prometnicama usmjerenim prema Jadranu i Podunavlju.  

KRATKA POVIJEST TVRĐE

Kasnosrednjovjekovni Osijek izgrađen je na širem području današnje Tvrđe. U povijesnim vrelima Osijek se prvi put spominje u ispravi hrvatsko-ugarskog kralja Emerika 1196. godine, i to u mađarskom izgovoru Ezek. Znajući dobro stratešku i prometnu važnost Osijeka, zauzeli su Turci Osmanlije Osijek 1526. godine i gradom upravljali 161 godinu. (Tvrđa je oslobođena od Osmanlija u petak 26. rujna 1687. godine, pa danas na taj spomen petkom zvone osječke crkve u 11.00 sati.) Tvrđavu su, po uzoru na nizinske nizozemske utvrde, austrijske vlasti planski gradile od 1. kolovoza 1712. do 1722. kada je, uglavnom, dovršena, iako su gradnje manjega opsega nastavljane do 60-ih godina 18. stoljeća. Izrada plana podizanja tvrđave povjerena je inženjerijskom pukovniku Maksimlijanu Eugenu grofu d' Gosseau. U nove zidine ugrađen je sav zidni plašt turske tvrđave. Tvrđa se sastojala od 7 bastiona (sv. Karla, Inocencija, Leopolda, Josipa, sv. Terezije, Elizabete i Euzebija) - smještenih od istoka prema zapadu oko gradske jezgre, tvrđavskog roga, zaštitnog zida i jarka - te zaštitne utvrde opasane s vanjske strane glasijama (prostor današnjeg Vijenca Ivana Meštrovića i Drvljanika). Unutrašnjim prostorima Tvrđe dominiraju dvije najvažnije prometnice: Cardo (današnja Franjevačka ulica) i Decumanus (Ulica Franje Kuhača). Do 1715. sagrađeni su u sklopu radova izgradnje tvrđave bastioni na istočnoj, južnoj i zapadnoj strani. U sklopu tih radova dovršena su i dvoja tvrđavska vrata - Porta Aquatica (Vodena vrata, očuvana su do danas zajedno s Vodenim tornjem) vodila su prema rijeci Dravi i Porta Nova (Nova vrata, na jugu Tvrđe u smjeru budućega Novog grada). Godine 1716. izgrađena su i, treća, Porta Valpoviensis (Valpovačka vrata) kroz koja se iz Tvrđave izlazilo u Gornji grad. Da se iz Tvrđe olakša pristup mostu 1783. odlukom cara Josipa II. kroz bedeme probijena su četvrta tvrđavska vrata - Porta Imperatoris (Carska vrata). Kroz ta se vrata izlazilo na most preko Drave k novosagrađenoj cesti prema Bilju u Baranji, a vodio je iz njih put i u Donji grad. Ta gradnja posljednji je zahvat kojim je tvrđava dobila konačni izgled.Tvrđa je u prvoj polovici 18. stoljeća promijenila svoj izgled. Izgrađene su zgrade za potrebe vojske, crkve, samostani i građanske kuće u baroknom slogu. Na tornju glavne straže nalazio se sat (1709.), a uvedena je i ulična petrolejska rasvjeta. U Tvrđi su 1729. otvoreni gimnazija, tiskara (1735.) i njemačko kazalište, a proveden je i javni vodovod i kanalizacija, pa su s pravom Slavonci i Osječani Tvrđu nazivali "Metropolis urbs".Tijekom vremena vojno se značenje osječke Tvrđe smanjivalo, i to posebice nakon carske odluke Josipa II. godine 1783. kada je vrhovno zapovjedništvo vojske za Slavoniju i Srijem preseljeno iz Osijeku u Petrovaradin. U 18. i 19. stoljeću Tvrđa je multietnički grad u kojem su živjeli Hrvati i doseljenici iz Štajerske, Kranjske, Bavarske, Moravske, Italije, Francuske, Ugarske, Bugarske. Doseljenici su učili govoriti hrvatski i u vrijeme kada je latinski jezik bio službeni. U mnogim se trgovačkim i obrtničkim obiteljima govorilo njemačkim jezikom, a u nekim i novogrčkim, talijanskim, pa i francuskim. Tvrđa je tada imala obilježje internacionalnog dijela Osijeka. Tvrđavske zidine kočile su – po ocjeni suvremenika - gospodarski i prometni razvoj grada, pa su stanovnici Tvrđe 1868. tražili od Hrvatskoga sabora dopuštenje za rušenje bedema (obrambenih zidina) osječke tvrđave. Međutim, car Franjo Josip I. je prema postojećoj "Osnovi ob utvrđenih mjestah u Austro - Ugarskoj Monarhiji" odlučio da osječka tvrđava mora ostati onako kako je izgrađena. Nakon propasti Austro-Ugarske monarhije, kada su prestali vrijediti njezini zakoni, stanovnici Tvrđe obnovili su traženje da se sruše tvrđavski bedemi a Gradsko poglavarstvo je 1923. godine odobrilo kredit za rušenje bedema oko Tvrđe. Počelo je uklanjanje glasija, podzida, spojnih bedema (cordona), kontragarda i revelina. Izgradnja elektrane i uvođenje električnog tramvaja u promet ubrzalo je te radove, pa je obrambeni dio tvrđave do 1926. godine do temelja porušen. Nestala su troja vrata i cjelokupni zidni plašt oko gradske jezgre s istočne, južne i zapadne strane. Od nekadašnjeg golemog zidnog oplošja preostali su samo dijelovi prvoga i sedmog, odnosno Karlova i Eugenijeva bastiona uz dravsku obalu. Između tih bastiona nisu porušeni vodotoranj i Vodena vrata.
Danas je osječka Tvrđa po povijesnim i graditeljskim značajkama spomenik nulte kategorije


Obratite nam se s povjerenjem taxirijeka@net.hr
 
TAXI RIJEKA - RIJEKA TAXI, RIJEKA-TAXI TEAM
 
RIJEKA - CROATIA     RIJEKA - HRVATSKA 

►  Gradovi  - Saturday, January 3, 2009
  |   Print   |   Home

  

Copyright©2008-2013. by Transfer service - All rights reserved.
Taxi Rijeka - Rijeka Taxi - Design & Hosting: Poslovni forum d.o.o. Rijeka
TREBATE LI VOŽNJU?   NARUČITE TAXI
Mobitel: 091 / 500 3355 - Telefon: 051 / 335 138
Link na ostale informacije o taxi uslugama