ZRAČNA LUKA PULA - OPĆENITO

Od jeseni 1954. godine do 01.svibnja 1967. aerodrom je služio Jugoslavenskoj vojski u vojne svrhe.

U to vrijeme došlo je do dogovora Jugoslavenske vojske, grada Pule i Zračne luke Ljubljana koji uvodi dvofunkcionalnost aerodroma, vojnu i civilnu.

Izgrađena je montažna zgrada koja se počela koristiti 1967. godine pod zajedničkim vodstvom te je prozvana "Zračna luka Ljubljana – Pula". Od početka rada ovog novog terminala pa do 1989. godine Zračna luka Pula je konstantno bilježila porast prometa, posebno od svibnja do studenog zbog međunarodnih sezonskih charter letova.

Od 1967. do 1983. godine ukupan broj putnika dostigao je 400.000, uglavnom turista iz Velike Britanije, Njemačke te Nizozemske koji su stizali u Istru i Kvarner. Tijekom 1986. godine kroz Zračnu luku Pula (prostor od 1600m²) prošlo je 550.000 domaćih i međunarodnih putnika).

Tijekom tog intenzivnog zračnog prometa od 7 do 9 zrakoplova na sat, sa 5 parkirnih mjesta na stajanci, sa 30-tak autobusa koji su čekali pristigle putnike na adekvatnom parkiralištu pojavila se potreba za izgradnjom nove zgrade te proširenjem stajanke da bi se uhvatili u koštac sa porastom prometa.

Uz potporu lokalnih vlasti, projekt izgradnje nove zgrade (od 8000m²) započet je 1987. godine, a završen 1989. omogućivši istodoban dolazak/odlazak 10 zrakoplova te 5.000 putnika. Zračna luka Pula bila je spremna za protok 1.000.000 putnika godišnje.

Tijekom 1990. godine zračna luka bilježi najviši broj putnika i to 670.000 putnika, najviše iz Velike Britanije koji su stigli preko agencija "Yugotours" te "Thompson Holidays". Nažalost, ratne godine donijele su potpunu stagnaciju prometa te slijedi 10 godina preživljavanja uz materijalnu potporu Ministarstva pomorstva, prometa i veza.

U 1999. godini počinje osjetan rast prometa, no struktura gostiju se potpuno mijenja: nekad najbrojnije Britance i turiste iz zapadnoeuropskih zemalja zamijenili su putnici iz istočnoeuropskih zemalja te ponajviše iz zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza. Upita sa tog područja sve je više te je pokazan interes za dolaske tijekom cijele godine.

Trenutno, Zračna luka Pula je sposobna primati velike zrakoplove kao što su Boeing 747 te Iljušin 86 koje od ove sezone redovito opslužuje.

Zahvaljujući povoljnim klimatskim i tehničko-tehnološkim uvjetima, Zračna luka Pula je alternativna zračna luka za susjedne zemlje kao što su Slovenija, Italija i Austrija. Zračna luka Pula nalazi poseban interes u ugošćavanju "jet set" putnika koji dolaze svojim privatnim ili unajmljenim zrakoplovima da bi posjetili otočje Brijuni, prisustvovali nekom koncertu ili predstavi u pulskoj Areni te jedrili svojom jahtom.

Uprava Zračne luke Pula otvorena je za pregovore o novim mogućnostima na svim poljima marketinga u skladu sa svjetskim trendovima. U pregovorima je sa nekim europskim vrlo konkurentnim i povoljnim avio prijevoznicima te se nadamo da će uskoro doći do realizacije obostrano korisnih ugovora. 

Osjećaju se novi povoljniji vjetrovi za Zračnu luku Pula te za cijelu regiju. Stalno razvijamo svoje pogodnosti i radujemo se novim izazovima.