TAXI RIJEKA
MENU
itl.ger.eng
O nama
On-line upit
Usluge
Cjenik Taxi Rijeka
Vozila
Marketing
Zakoni u prometu
Zakoni pravilnici i obavijesti
Grad Rijeka
Gradovi
Kvarnerska rivijera
Istra
Otok Rab
Otok Cres
Otok Krk
Otok Losinj
Otok Pag
Putnički transferi
Preporučamo
Zračna luka Rijeka - Krk
Zračna luka Pula
Zračna luka Pleso
Taxi Rijeka
ACI Marine
Partneri
Apartmani i agencije
 RSS - Favorites
 English
 Deutsch
 Italiano
 Ruski

Kontakt telefon 091/500-3355 e-mail: taxirijeka@net.hr


Taxi služba, prijevoz putnika, najam vozila s vozačem, usluge transfera, TEL 091 500 33 55 - Krešimir

Uvjeti za dobivanje licencije Zajednice

 
TAXI RIJEKA SERVICE - RIJEKA TAXI SERVICE
RIJEKA - CROATIA RIJEKA - CROATIA

Taxi "Transfer service" Rijeka group je obrt za Taxi usluge, prijevoz putnika. Bavimo se Aerodromskim transferima, Taxi uslugama, Prihvatom putnika na Aerodromskim terminalima, željezničkim kolodvorima, autobusnim kolodvorima i sl... Dugogodišnje iskustvo garancija je kvalitete prijevoza i nivoa usluge koju trebate. Opširnije o nama pogledajte na našim stranicama kojima pristupate klikom na link. Također za sve informacije i ponude možete nas kontaktirati putem on-line obrasca, direktno na e-mail ili telefonskim putem. Među našim mnogobrojnim klijentima su najpoznatije svjetske kompanije, budite i Vi, te impresionirajte svoje poslovne partnere našom uslugom VIP prijevoza i Taxi službe Rijeka.



Rezervirajte svoje vozilo; taxirijeka@net.hr
ili
telefonski broj
+385 91 500 33 55 - KRESIMIR
 
VIŠE INFORMACIJA O TAXI USLUGAMA POGLEDAJTE
 
 
TAGS.TAXI RIJEKA, PRIJEVOZ TAXIJEM, RIJEKA TAXI, TAXI SLUŽBA RIJEKA, TAXI AUTOMOBILI U RIJECI, TAXI SLUŽBA RIJEKA, PLAĆANJE KREDITNIM KARTICAMA U TAXIJU, RIJEKA TAXI SERVIS, KVALITETNA TAXI SLUŽBA RIJEKA, POSLOVNI TAXI RIJEKA, TAXI U PDV-u, TEHNIČKI PREGLED VOZILA, TAXI POSEBNI UVJETI, ŠTO VOZILO MORA IMATI ZA TEHNIČKI PREGLED, VOZILO, VOZAČ, TAXI

III. LICENCIJE ZAJEDNICE 

Uvjeti za dobivanje licencije Zajednice 

Članak 19.

 

(1) Međunarodni cestovni prijevoz putnika ili tereta unutar država članica Europske zajednice obavlja se na temelju licencije Zajednice.

 (2) Licencija Zajednice važi u Republici Hrvatskoj. 

Pregled korisnih informacija za one koji tek žele postati obrtnici, kao i za več registrirane obrtnike. Ovaj pregled obuhvaća i popis zakona i propisa koji reguliraju rad obrtnika. Adresar Obrtničkih komora.

Obavljanje obrta u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o obrtu.   

Obrt je samostalno i trajno obavljanje svih dopuštenih gospodarskih djelatnosti kao slobodnih, vezanih i povlaštenih obrta, od strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja dobiti proizvodnjom , prometom ili pružanjem usluga na tržištu.

 Obrtnik je fizička osoba koja obavlja jednu ili više dopuštenih gospodarskih djelatnosti u svoje ime i za svoj račun, a pritom se može koristiti i radom drugih osoba.

 Osim fizičkih osoba i trgovačka društva posluju po odredbama Zakona o obrtu ako svoju djelatnost ili dio djelatnosti obavljaju na obrtnički način, a osnovno je pravilo da je dopuštena svaka gospodarska djelatnost koja nije zakonom izričito zabranjena. Temeljni je podzakonski akt za prepoznavanje koje su to dopuštene gospodarske djelatnosti jest Odluka o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti ( N K D ).  

UVJETI ZA OBAVLJANJE OBRTA  

Fizička osoba koja želi obavljati obrt mora prijaviti upis u obrtni registar nadležnom županijskom uredu i njegovim ispostavama odnosno uredu Grada Zagreba i steći status obrtnika, a to može ako ispunjava slijedeće opće uvjete:  

- da je državljanin Republike Hrvatske,  

- da je punoljetna i da nije djelomično ili potpuno lišena poslovne sposobnosti,

- da udovoljeva općim zdravstvenim uvjetima i posebnim zdravstvenim sposobnostima ako je to propisano,  

- da joj pravomoćnom sudskom presudom ili rješenjem o prekršaju nije izrečena mjera sigurnosti ili zaštitna mjera zabrane obavljanja obrta dok ta mjera traje,  

- da ima pravo korištenja prostorom ako je to potrebno za obavljanje obrta. 

 Posebani uvjeti:  

- stručna osposobljenost ili položen majstorski ispit za obavljenje vezanih obrta. Obrtnik koji ne ispunjava ovaj poseban uvjet, može obavljati vezani obrt ako zaposli djelatnika koji udovoljava ovom uvjetu.

 - povlastica za obavljanje povlaštenih obrta.   

Na kraju ovog pregleda dat je popis vezanih i povlaštenih obrta.   

Prema Zakonu o obrtu, obrti mogu biti:  

a) slobodni obrti - svi oni obrti za koje se kao uvjet ne traži stručna osposobljenost ili majstorski ispit, odnosno svi obrti koji nisu obuhvačeni posebnim podzakonskim aktima. Za obvaljanje slobodnih obrta fizička osoba mora udovoljavati jedino općim uvjetima, 

b) vezani obrti - za koji se kao uvjet za obavljanje traži i poseban uvjet stručne osposobljenosti ili majstorski ispit (odnosno odgovarajuća stručna sprema). Taksativni popis vezanih obrta vidljiv je i na kraju ovog pregleda, 

c) povlašteni obrti - koje obrtnik ili trgovačko društvo smije obavljati samo na temelju povlastice koju izdaje nadležno ministarstvo. Za obavljanje povlaštenih obrta obrtnik mora imati povlasticu, što znači da prvo mora udovoljiti općim uvjetima i uvjetu spreme za dobivanje obrtnice, a nakon dobivanja obrtnice podnijeti zahtjev za izdavanje-dobivanje povlastice.  

Popis vezanih obrta koji se mogu obavljati temeljem stručne osposobljenosti ili majstorskog ispita i povlaštenih obrta koje obrtnik može obavljati tek pošto mjerodavno ministarstvo, ovisno o vrsti obrta, izda obrtniku povlasticu, dan je u Pravilniku vezanim i povlaštenim obrtima ( Narodne novine br. 31/95 ), a isti popis dajemo i na kraju ovog pregleda.

 OTVARANJE OBRTA  

Za obavljanje slobodnih i vezanih obrta obrtnik mora imati obrtnicu izdanu od ureda za gospodarstvo koji vodi obrtni registar u koji se obrt upisuje.

 Za obavljanje povlaštenih obrta obrtnik mora dobiti posebnu povlasticu izdanu od nadležnog ministarstva ovisno o vrsti obrta koji vodi registar povlastica u koji se povlastica upisuje.  

 Obrtnik podnosi prijavu za upis u obrtni registar koji vodi nadležni županijski ured. Uz prijavu se najčešće prilažu ove isprave i dokazi:  

- o pravu uporabe prostora ( ovjereni ugovor o zakupu ili Vlasnički list, ako je potrebno za obavljanje obrta )  

- o stručnoj spremi, odnosno o stručnoj osposobljenosti ( ili izjava da će zaposliti radnika koji ima taj uvjet )

 - o radnoj dozvoli za strance - uvjerenje od suca za prekršaje

 - potvrda centra za socijalni rad  

- uvjerenje o radnoj sposobnosti (lječnički pregled)

 - izjava o početku obavljanja obrta   

Uz prijavu se popunjavaju registarski listovi koji se mogu kupiti u "Narodnim novinama":  

- RL 1 - podaci o obrtu  

- RL 2 - podaci o izdvojenom pogonu  

- RL 3 - podaci o djelatnostima obrta   

Moguče su i druge isprave prema posebnim zakonima, naročito kod vezanih i povlaštenih obrta, npr.:  

- za javni cestovni prijevoz - vozačka dozvola i preslika prometne dozvole za vozilo, zanimanje tehničar cestovnog prometa itd  

- za taxi - uvjerenje o položenom ispitu kojim se provjerava poznavanje kulturnih, gospodarskih, društveno-zabavnih i drugih podataka o gradu, poznavanje dužnosti i prava autotaksi prijevoznika, navršena 21 godina života, imati vozačku dozvolu najmanje dvije godine 

- za ribare - zapisnik Lučke kapetanije o pregledu ribolovnih alata i plovidbenu dozvolu za čamac  

- za obavljanje trgovačke djelatnosti potrebno je ishodovati rješenje o minimalno-tehničkim uvjetima za poslovni prostor i sredstva rada, temeljem čl.17 Zakona o trgovini (NN RH br.11/96)  

- za ugostitelje - dokaz o pravu korištenja ugostiteljskog objekta ( kupoprodajni ugovor, izvadak iz zemljišnih knjiga kao dokaz o pravu vlasništva, ugovor o zakupu ), dokaz o stručnoj spremi odnosno stručnoj osposobljenosti za voditelja poslovanja, svjedodžba o završnom ispitu srednje škole ili uvjerenje o stručnoj osposobljenosti za samostalnog ugostitelja s dokazom o jednoj godini radnog iskustva na poslovima u ugostiteljstvu, a dokazuje se preslikom radne knjižice, odnosno potvrdom mirovinsko-invalidskog osiguranja ili ovjerenom potvrdom mirovinsko-invalidskog osiguranja ili ovjerenom potvrdom drugog ugostitelja kao dokaz da je godinu dana radio na poslovima u ugostiteljstvu, dokaz o ispravnosti električnih instalacija, izvješće o ispitivanju učinkovitosti ventilacije, izvješće o buci, izvješće o onečišćenju zraka od štetnih emisija (samo za ugostiteljske objekte u kojima se pripremaju i uslužuju jela), izvješće o zvučnoj izolaciji za ugostiteljske objekte u kojima se iza 23 sata izvodi glazba, zabavni i artistički program, a ne nalaze se izvan naseljenih mjesta i uz uvjet da nisu u stambenom objektu, nalaz o zdravstvenoj ispravnosti vode, ako se radi o ugostiteljskom objektu koji se prvi puta otvara, dokaz o nepropusnosti vodovodne i kanalizacijske instalacije ukoliko se radi o ugostiteljskom objektu koji se prvi put otvara, dokaz o nepropusnosti septičke jame za ugostiteljske objekte koji su smješteni na područjima koja nisu spojena na javnu kanalizacionu mrežu, dokaz o nepropusnosti plinskih instalacija...  

Potrebno je priložiti i uplatnice o uplačenim troškovima, i to:  

-za obrtnicu: 500 kuna  

-upravne pristojbe...  

 Nadležni županijski ured dužan je izdati obrtnicu odnosno rješenje kojim se odbija zahtjev za izdavanje obrtnice u roku 15 dana od dana uredno podnesenog zahtjeva.

 Ako nadležni županijski ured u navedenom roku ne izda obrtnicu odnosno rješenje kojim se odbija izdavanje obrtnice, fizička osoba može, ako smatra da ispunjava uvjete propisane Zakonom, započeti s obavljanjem obrta o čemu prethodno pismeno izvješćuje nadležni županijski ured.   

SJEDIŠTE OBRTA

 Sjedište obrta je mjesto u kojem se obavlja obrt, a ako se obrt obavlja u više mjesta, sjedište je u jednom od mjesta koje obrtnik odredi. Kada za obavljanje obrta nije potreban prostor sjedište obrta je mjesto u kojem obrtnik ima prebivalište. Promjenu sjedišta obrta obrtnik prijavljuje županijskom uredu za gospodarstvo koji o tome donosi rješenje i upisuje promjenu u obrtni registar.   

TVRTKA OBRTA  

Tvrtka je ime pod kojim obrt posluje. Tvrtka sadrži naziv obrta, oznaku obrta i sjedište, a može sadržavati posebne oznake. Tvrtka se mora istaknuti na ulazu u sjedište obrta i izdvojene pogone u kojima se obavlja obrt. Zakonom o obrtu propisano je da se na tvrtku obrta odgovarajuće primjenjuju odredbe Zakona o trgovačkim društvima, stoga tvrtka mora biti na hrvatskom jeziku ili na nekom od mrtvih jezika (latinski, grčki...)   

POSLOVANJE OBRTA

 Obrtnik može obavljati samo one obrte koji su obuhvaćeni obrtnicom, u slučaju povlaštenih obrta samo one za koje je dobio povlasticu. Obrtnik je dužan voditi poslovne knjige. Poslovne knjige na temelju kojih porezni obveznici utvrđuju dohodak su Knjiga primitaka i izdataka i Knjiga prometa. 

Obrtnik odgovara za obaveze koje koje nastaju u obavljanju obrta cjelokupnom unesenom imovinom koja je potrebna za obavljanje obrta teodgovara za zakonitost obavljanja obrta i rada djelatnika koje zapošljava.  

Slobodni ili vezani obrt, obrtnik može voditi sam ili putem poslovođe koji mora biti u radnom odnosu kod obrtnika. Poslovođa vodi obrt u ime i za račun obrtnika. Obrt se može obavljati u više izdvojenih pogona u kojima obrtnik mora imenovati poslovođu.

 Obavljanje obrta u izdvojenom pogonu obrtnik prijavljuje županijskom uredu za gospodarstvo na čijem se području izdvojeni pogon nalazi koji o tome donosi rješenje i obavještava županijski ured na čijem se području nalazi sjedište obrta koji to upisuje u obrtni registar.

U slučaju smrti ili gubitka poslovne sposobnosti, supružnik, djeca i ostali nasljednici mogu nastaviti voditi obrt do prijenosa obrtnice kao privremeni poslovođa.

 Ako nasljednici žele nastaviti voditi obrt putem poslovođe, dužni su to prijaviti nadležnom županijskom uredu u roku 30 dana od okončanja ostavinskog postupka odnosno od dana pravomoćnosti sudske odluke o lišenju poslovne sposobnosti.

 Obrtnik može privremeno obustaviti obavljanje obrta u trajanju do jedne godine o čemu pismeno izvještava županijski ured za gospodarstvo u roku 30 dana od dana obustave kao i ponovnom početku obavljanja obrta najkasnije u roku 7 dana po isteku vremena obustave. Ova izvješća nadležni županijski ured upisuje u obrtnički registar. 

 PRESTANAK OBRTA  

Obrt prestaje:  

- odjavom,

 - po sili zakona.

 Prestanak obrta odjavom utvrđuje se danom navedenim u odjavi.  

Razlozi prestanka obrta po sili zakona navedeni su u Zakonu o obrtu: 

- smrću obrtnika ako se ne nastavi vođenje obrta od strane nasljednika, 

- ako je obrtnik pravomoćnom sudskom presudom osuđen na kaznu zatvora za kazneno djelo povezano s obavljanjem obrta, 

- ako obrtnik koji sam ne ispunjava uvjete iz Zakona o obrtu ne zaposli radnika koji udovoljava tim uvjetima, 

- ako obrtnik ne započne obavljati obrt u roku godine dana o dana izdavanja obrtnice, izuzev obrtnika s okupiranih područja dok traju te okolnosti, 

- ako obrtnik, odnosno trgovačko društvo ne imenuje poslovođu u skladu s odredbama Zakona o obrtu, 

- ako je obrtniku izrečena zaštitna mjera ili mjera sigurnosti zabrane obavljanja obrta za vrijeme duže od tri mjeseca, 

- ako obrtnik protivno odredbi članka 33. Zakona o obrtu obustavi obavljanje obrta dulje od mjesec dana, 

- ako obrtnik ne započne s obavljanjem obrta u roku od 30 dana nakon isteka roka privremene obustave obavljanja obrta, izuzev obrtnika s okupiranih područja dok traju te okolnosti, 

- ako sud časti Hrvatske obrtničke komore donese odluku o prestanku obavljanja obrta,

 - ako nadležno ministarstvo oduzme obrtniku povlasticu,

- ako nadležno tijelo utvrdi da je obrtniku izdana obrtnica na temelju lažnih isprava, 

- ako nadležno tijelo utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti iz članka 8. Zakona o obrtu (zaposliti najmanje jednog radnika koji ispunjava uvjete...), 

- ako nadležno tijelo naknadno utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti iz članka 3. i 5. Zakona o obrtu (opći i posebni uvjeti za otvaranje obrta, vidi Zakon o obrtu).  

Prestanak obrta po sili zakona utvrđuje rješenjem nadležni županijski ured za gospodarstvo i po pravomoćnosti rješenja briše obrt iz registra.

 OBRTNIK KAO TRGOVAC - POJEDINAC

 Trgovac pojedinac je fizička osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost u skladu s propisima o obrtu i upisana je u trgovačkom registru kao trgovac pojedinac.  

Upis u trgovački registar može tražiti onaj obrtnik čiji je godišnji prihod veći od 500.000 DEM izražen u kunama (iznosi su u DEM jer je tako i navedeno u samom Zakonu o obrtu).  

U trgovački registar mora se upisati samo onaj obrtnik čiji godišnji prihod prelazi protuvrijednst 4.000.000 DEM.

 Obrtnik čiji je prihod veći od spomenute protuvijednosti dužan je zatražiti upis u trgovački registar u roku 60 dana nakon podnošenja godišnjih financijskih izvještaja kojima je iskazan takav prihod. Prijava za upis u trgovački registar mora sadržavati i tvrtku, sjedište i predmet te naziv registra i broj pod kojim je fizička osoba upisana kao obrtnik.  

Prijavi se prilaže:  

- izvod iz obrtnog registra  

- godišnje financijsko izviješće kojim se dokazuje ostvaren godišnji prihod.  

Svojstvo trgovca pojedinca stječe se upisom u trgovački registar, a gubi se brisanjem iz trgovačkog registra do kojeg može doći:  

- na temelju prijave koju podnese trgovac pojedinac kada za njega više ne postoji obaveza da bude upisan u trgovački registar (god. prihod manji od 4.000.000 DEM)  

- po službenoj dužnosti tj. odlukom registarskog suda o brisanju iz trgovačkog registra trgovca pojedinca kad on više ne ispunjava uvjete za upis. 

 POREZI I DOPRINOSI  

Porezi

 Obrtnici u novom poreznom sustavu mogu biti oporezivani u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak i Zakonom o porezu na dobit. (Porezni sustav Republike Hrvatske)

 U pravilu obrtnici plaćaju porez na dohodak po stopi od 20% od porezne osnovice do visine trostrukog iznosa osnovnog osobnog odbitka, a na višak porezne osnovice preko tog iznosa porez se plaća po stopi 35%.  

U gradovima s više od 40.000 stanovnika plaća se i prirez na porez na dohodak.

 Međutim, obrtnik može plaćati porez na dobit ako ostvari bilo koji od sljedeća četiri uvjeta:  

- da u prethodnoj kalendarskoj godini ima ukupni prihod veći od protuvrijednosti 500.000 DEM  

- da u prethodnoj kalendarskoj godini ima dohodak veći od protuvrijednosti 75.000 DEM  

- da ima dugotrajnu imovinu veću od protuvrijednosti 500.000 DEM  

- da u prethodnoj kalendarskoj godini prosječno zapošljava više od 30 radnika. 

Neovisno o navedenom, ako obrtnik ne ispunjava niti jedan od spomenutih uvjeta, on može na temelju vlastite izjave, koja se dostavlja nadležnoj ispostavi Porezne uprave prije početka kalendarske godine, zatražiti da želi plaćati porez na dobit. U tom je slučaju dužan voditi knjige i sastavljati financijske izvještaje po propisima o računovodstvu i po posebnim propisima.  

Stopa poreza na dobit iznosi 35%.  

Odluku o tome na koji će način plaćati porez moraju donijeti sami obrtnici imajući u vidu različite stope poreza, prirez, kao i različite knjigovodstvene te porezne evidencije koje moraju voditi po pravilnicima o poslovnim knjigama, bilo po Zakonu o računovodstvu i posebnim računovodstvenim propisima.

  Za vrijeme mirovanja obrta, obrtnici su oslobođeni plaćanja poreza na dohodak, odnosno poreza na dobit. Dio djelatnosti koje se obavljaju povremeno, koju vrše građani osobno i neposredno za građane oporezuje se od svakog pojedinačnog računa ( npr. održavanje zgrada, nosači, perači rublja i sl.).  

Pri nabavi repromaterijala obrtnici koji obavljaju proizvođačku djelatnost ne plaćaju porez na promet uz zadovoljavanje uvjeta propisanih Zakonom ( izjava, narudžbenica, račun, negotovinsko plaćanje ).  

Nabava opreme (osnovnih sredstava) oslobođena je plaćanja poreza na promet, ali uz uvjete propisane zakonom ( izjava, narudžbenica, račun, negotovinsko plaćanje ).

 Porez na promet plaća se po stopama i na način kako to vrijedi za poduzeća ( svi su izjednačeni ). Porez na promet plaća se i za proizvode i usluge prema rokovima i na način kako je to regulirano posebnim zakonom, odnosno Pravilnikom . 

Obrtnici koji pružaju usluge građanima te proizvođači kada prodaju svoje proizvode krajnjem potrošaču dužni su obračunati i naplatiti porez na promet usluga. Osnovica za obračun je fakturirana usluga odnosno cijena proizvoda.   

Doprinosi 

 Pored poreza obrtnici plaćaju i doprinose za svoje mirovinsko i zdravstveno osiguranje, prema stopama i osnovicama koje se posebno utvrđuju.   

Danom upisa u obrtni registar obrtnici postaju članovi Hrvatske obrtničke komore. Članstvo je obvezno. Hrvatska obrtnička komora donijela je Odluku o stopi i osnovici za plaćanje doprinosa HOK koja je objavljena u Narodnim novinama, te prema toj odluci obveznici plaćanja komorskog doprinosa jesu obrtnici tj. fizičke osobe koje dohodak odnosno dobit ostvaruju obavljanjem obrta.   

VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE  

Zakonom o trgovini obavljanje poslova vanjske trgovine dopušta se svim pravnim osobama, pa dakle i fizičke osobe koje nisu osnovale radnju ili poljoprivredno gospodarstvo sa svojstvom pravne osobe, mogu obavljati vanjskotrgovačko poslovanje za svoje potrebe.  

Prema tome, obrtnici mogu kupovati u inozemstvu opremu odnosno sredstva za rad, uključujući i plovila, domaće životinje, sirovine, repromaterijal, rezervne dijelove, ambalažu, potrošni i reklamni materijal i sl. Pretpostavka za to je da imaju otvoren devizni račun kod banke ovlaštene za poslove s inozemstvom. Pri tome je nužno upozoriti da obrtnik u ovom slučaju otvara račun kao "pravna osoba", a ne fizička osoba - građanin. 

 Za uvoz ove opreme potrebno je prethodno ishoditi dozvolu koju izdaje Hrvatska gospodarska komora.   

Zahtjev se podnosi nakon javno oglašenog natječaja za prikupljanje zahtjeva. Uz zahtjev potrebno je priložiti sve što se u natječaju od ponuđača traži. Svoje pravo na uvoz obrtnik dokazuje potvrdom o obavljanju djelatnosti koje izdaje županijski organ nadležan za poslove gospodarstva. Na temelju predračuna ili kataloga odnosno drugog dokaza o tome kakvo se osnovno sredstvo uvozi može se u carinarnicama ili kod špeditera saznati odgovarajući režim uvoza.  

Postoji i mogućnost prihvaćanja robe na doradu i u druge svrhe ( privremeni uvoz ).

 Prema Zakonu o deviznom poslovanju omogućeno je obrtnicima da za potrebe uvoza devize kupuju u poslovnim bankama. Također je propisano da se devize ostvarene izvozom moraju unijeti u zemlju i ustupiti bankama. Prilikom uvoza na robu se plaća carina prema stopi iz carinske tarife za određenu robu, pristojba za carinsko evidentiranje (jedan posto) iznos za izravnavanje poreskog opterećenja i posebna taksa.

 Vrijednost robe uvećana za carine i sve pristojbe čini osnovicu za plaćanje poreza na promet (uglavnom dvadeset posto). Porez na promet jedinstven je za poduzeća i obrtnike. Od poreza na promet oslobođeni su proizvođači, uz uvijet pismene izjave ( kao i za bezporeznu nabavu u zemlji ). Poslovi vanjskotrgovinskog prometa regulirani su još i brojnim podzakonskim propisima i aktima te raznim uputstvima što upućuje da je najbolje prije svakog uvoznog ili izvoznog posla zatražiti precizne informacije od carinarnice ili špedicija.   

POSLOVNI PROSTOR  

Obavljanje zanatske, ugostiteljske i trgovačke djelatnosti uvjetovano je i posjedovanjem odgovarajućeg poslovnog prostora. Poslovni prostor može biti vlastiti ili unajmljen dok poslovni prostor u društvenom vlasništvu daje se u najam nakon provedene licitacije.

 Do poslovnog prostora u stambenim zonama može se doći kupnjom novoizgrađenih lokala ili prijenosom vlasništva. Dio zanatskih djelatnosti (uglavnom tihi obrti, intelektualne usluge i slično) mogu se obavljati i u stanu. Popis tih djelatnosti vidljiv je na kraju ovog pregleda. 

Poslovni prostor mora udovoljavati određenim uvjetima kako u pogledu visine tako i opremljenosti (obrada podova, zidova, sanitarije) te sigurnošću instalacija.  

Za zanatske djelatnosti osnovni akt je Pravilnik o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije i prostore ("Narodne novine" 6 /84);  

za ugostiteljske djelatnosti Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata ("Narodne novine" 57/95), a za  

trgovačke djelatnosti Pravilnik o minimalnim tehničkim uvjetima za poslovne prostorije u kojima se obavlja promet robe i usluga u prometu roba ("Narodne novine" br. 38/85, 30/91, 33/91).

 Za zanatske djelatnosti prostorije moraju biti visine 3 m za djelatnosti koje razvijaju agresivne plinove i prašinu, visine 2,8 m ako su osigurani mikroklimatski uvjeti te visine 2,5 m za administrativne poslove, za skladišta ili ako se u tim prostorijama radnici zadržavaju manje od dva sata dnevno u jednoj smjeni. Veličina prostorije mora osigurati 10 m3 zračnog prostora i 2 m2 slobodne površine po svakom uposlenom.   

Za ugostiteljske djelatnosti uvjeti se odredjuju ovisno o kategoriji lokala.  

Za trgovačke djelatnosti i najizraženije predstavnike prodavaonice odredjeni su  minimalni uvjeti: visina 2,8 m odnosno izuzetno 2,5 m ( uz mehaničko provjeravanje ), površina prodajnog dijela ne smije biti manja od 12 m2.  

Prodavaonica mora biti opremljena tako da se prodavačima i kupcima osigurava nesmetano kretanje. Prodavaonica mora imati odgovarajuće pomoćne prostorije ( skladište, prostor za odlaganje smeća, garderobe i dr.).  

Prodaja robe može se vršiti i u kiosku. Kiosk mora biti visok najmanje 2,8 m sa 10m3 zračnog prostora te 2m2 slobodne površine poda. Kiosk ne može imati manje od 4 m2.   

ZAPOŠLJAVANJE RADNIKA  

Obrtnik može: 

-raditi sam, odnosno uz pomoć članova uže obitelji, ili 

-raditi sam, voditi obrt i zapošljavati druge, ili 

-biti samo vlasnik obrta s time da zapošljava druge, uključujući i poslovođu u radnom odnosu koji će umjesto njega voditi obrt, ili 

-raditi sam, ali vođenje slobodnog obrta (za koji se kao uvjet ne traži stručna osposobljenost ili majstorski ispit), ili vezanog obrta za koji se kao uvjet traži stručna osposobljenost ili majstorski ispit prepustiti poslovođi u radnom odnosu.  

Obrtnik koji zapošljava radnike zaključuje s njima ugovor o radu. Ugovor o radu mora biti u skladu s kolektivnim ugovorom i zakonom (Zakon o radu).  

Članovi porodičnog domaćinstva obrtnika mogu pomagati u radnji bez zasnivanja radnog odnosa. Članovima porodičnog domaćinstva u smislu ovog zakona smatraju se bračni drug, djeca, roditelji, usvojeni i usvojitelji, pastorčad i osobe koje je obrtnik dužan uzdržavati.  Zasnivanje radnih odnosa te prava i obaveze s tim u vezi regulirani su Zakonom o radu te granskim kolektivnim ugovorima.  

 UDRUŽENJA OBRTNIKA  

Danom upisa obrtnika u obrtni registar upisani obrtnik postaje član udruženja obrtnika. Udruženje obrtnika osnovni je oblik organiziranja obrtnika sa ciljem da se unaprijede djelatnosti obrtnika, usklade pojedinačni interesi članova,razvijaju poslovni običaji, sudjeluje u utvrdjivanju razvojne politike i izradi društvenih planova razvoja jedinica lokalne samouprave, pokreću inicijative za donošenje zakona, propisa i drugih mjera koje utječu na uvjete privredjivanja i brži razvoj obrta te rješavaju ostala pitanja od značaja za osobni rad.  

Udruženja obrtnika uključena su u komorski sistem putem Područne obrtničke komore i Hrvatske obrtničke komore. Udruženja, područne obrtničke komore i HOK djeluju putem skupština, izvršnih odbora i odbora (sekcija) po djelatnostima. Administrativno-stručne poslove za ove asocijacije obavljaju stručne službe (sa jednim ili više izvršilaca).

 
Obratite nam se s povjerenjem taxirijeka@net.hr
 
TAXI RIJEKA - RIJEKA TAXI, RIJEKA-TAXI TEAM

RIJEKA - CROATIA RIJEKA - HRVATSKA
 



►  Zakoni pravilnici i obavijesti  - Tuesday, February 5, 2013
  |   Print   |   Home

  

Copyright©2008-2013. by Transfer service - All rights reserved.
Taxi Rijeka - Rijeka Taxi - Design & Hosting: Poslovni forum d.o.o. Rijeka
TREBATE LI VOŽNJU?   NARUČITE TAXI
Mobitel: 091 / 500 3355 - Telefon: 051 / 335 138
Link na ostale informacije o taxi uslugama